Završila regionalna konferencija o energiji - Energy Arena 2013

08.07.2013

Od 1. srpnja hrvatske energetske kompanije suočavaju se s novotvorenim tržištem EU na kojemu već dugi niz godina posluju tvrtke s dugogodišnjim prisustvom i iskustvom poslovanja te će pozicioniranje na tom tržištu biti tim veći izazov. Hrvatski energetski sektor ima svoje ciljeve od strateškog značaja za državu koji su u skladu s pravilima EU, a fokus je na povećanju eksploatacije energenata kako bi poglavito zadovoljili domaće potrebe te potom i postali izvoznik energenata, primjerice prirodnog plina. Za realizaciju sigurno ima prostora jer je Hrvatska trenutno zemlja s najvećim energetskim deficitom u regiji, ponajviše zbog uvoza znatne količine električne energije u slučaju loših hidroloških prilika.

Naime, više od polovice od ukupno 4300 megavata instaliranih elektrana je u hidroelektranama i ostalim obnovljivim izvorima energije. Cijeli sustav potrebno je dovesti na učinkovitu, održivu i modernu razinu što se s jedne strane može realizirati ulaganjem u neiskorišteni vodni potencijal, korištenje biomase i u ostale obnovljive izvore energije te ulaganjem u konvencionalne energente. Uz energetski miks konvencionalnih i obnovljivih izvora postigao bi se optimum koji bi Hrvatskoj osigurao dostatnu, održivu, sigurnu i stabilnu opskrbu energentima iz domaće proizvodnje.

„Stari Zakon o rudarstvu iz 2009. godine gotovo je u potpunosti onemogućavao investicije i bio je restriktivan za potencijalne partnere. On nije ništa zabranjivao, ali je bio pun nelogičnosti. Novi zakon o rudarstvu donesen u svibnju ove godine promijenio je te nelogičnosti i omogućio pravedniji pristup investitorima.“ rekao je izvršni direktor SD Istraživanje i proizvodnje nafte i plina Ine Želimir Šikonja te dodao „To ne znači da su stvoreni svi preduvjeti za investicije jer i dalje postoje rizici za ulaganje koje kompanije moraju procijeniti i donijeti odluku o isplativosti ulaganja.“ Veliku ulogu pritom uz Zakon o ugljikovodicima imat će i podzakonski akti te buduća državna agencija koja će regulirati komercijalne uvjete investiranja.

Važnost državne agencije i kvalitetno odrađenog posla potvrđuje i direktor Sektora za nove poduhvate Upstream NIS – Gazprom nefta iz Srbije Augustin Krešić koji ističe „U drugim zemljama te agencije ne funkcioniraju baš najbolje. Primjerice u Rumunjskoj naše investicije stoje jer su potrebna četiri potpisa ministra i onda se dogodi smjena vlade i dodatno se proces produljuje. Zbog takvih razloga proizvodnja u regiji pada. Neke kompanije strateški su se odlučile stoga povući iz regije, primjerice OMV koji se usmjerava na tržišta poput Novog Zelanda i Tunisa.“

Istovremeno s najavom novog Zakona o ugljikovodicima, u javnosti je nedavno bilo govora i o rudarskom potencijalu eksploatacije energenata koji bi omogućio energetsku neovisnost Hrvatske, međutim radi se o već poznatim nalazištima u Jadranu, panonskoj Hrvatskoj te Dinaridima za koje se očekuje veći interes investitora s obzirom na novu regulaciju tržišta.

Ulazak potencijalnih ulagača u istraživanje i eksploataciju u Hrvatskoj Šikonja obrazlaže činjenicom da nema više tzv. lake nafte, odnosno nafte koja se lako otkrije u tim količinama i na taj način te ističe „Kompanije su prisiljene na rizičnija istraživanja u ekstremnijim geografskim i klimatskim uvjetima te teškim uvjetima eksploatacije i proizvodnje pa je i očekivan interes kad se pojavi relativno lako dostupan potencijal. Bitno je kakvi će biti uvjeti ulaska zainteresiranih kompanija. Primjerice, trošak postavljanja jedne bušotine na kopnu je milijun dolara, dok je u Jadranu taj trošak višestruko veći. Često geološka slika nije dovoljna niti presudna za procjenu isplativosti ulaganja.“

Krešić naglašava kako u Jadranu možda postoji veliki potencijal i velike rezerve, ali da je bitno hoće li kompanije pozitivno ocijeniti isplativost ulaganja. „Cijena bušenja nafte u Jadranu je od 50 do 70 milijuna dolara i to je izazov za velike igrače koji imaju spreman kapital za ulaganje i koji mogu opravdati takva ulaganja.“ zaključuje Krešić.

Povrat investicija predviđen u obnovljive izvore energije rađen za 2009. godinu predvidio je pozitivan rast potrošnje, a u stvarnosti je došlo do većeg pada. Projekcija cijena kw/h iz obnovljivih izvora garantirana je od Vlade RH i sada su neodrživo velike u odnosu na realne cijene na komercijalnom tržištu što je čini atraktivnom za investitore.

U Hrvatskoj se potiče korištenje obnovljivih izvora energije kroz sustav feed-in tarifa. U ukupno instaliranoj snazi elektrana već u 2015. godini preko 15 posto će biti u sustavu poticanja. S proizvodnjom od 2140 megavata hidroelektrana, već danas preko 50 posto električne energije proizvedene u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora.

Do 2015. godine restrukturiranjem će se razdvojiti proizvodnja, transport, skladištenje i distribucija elektroenergetskog sustava u pojedinačne tvrtke.

Uspostavljanje pametne mreže (smart grids) preduvjet je za buduće upravljanje potrošnjom i mogućnostima korisnika električne energije i plina. Slijedeći zemlje EU nužno će doći do razvoja pametnih mreža. Direktor prodaje poslovnih rješenja IBM CEE-a Krešo Perica ističe da već sad postoje suvremena IT rješenja za bolje upravljanje potrošnjom struje i plina te za upravljanje pametnim mrežama i dostupnosti podataka o potrebama i navikama potrošača.

Komentari

Pošalji komentar

Prijavite se ili registrirajte da biste mogli unijeti komentar.