Iz medija

Drugi nuklearni reaktor u Krškom?

14.01.2008

Slovenska vlada razmišlja o gradnji još jednog nuklearnog reaktora koji bi, ukoliko se za tim pokaže potreba, bio izgrađen pored postojećeg reaktora Nuklearne elektrane u Krškom, javlja TV Slovenija.

Gradnja drugog reaktora uvrštena je u popis razvojnih projekata Slovenije do 2023. godine, a uvjetovana je potrošnjom odnosno potrebama Slovenije za dodatnim količinama električne energije. Drugi reaktor bio bi izgrađen samo u slučaju da Slovenija povećane potrebe za energijom ne može zadovoljiti iz drugih, a osobito obnovljivih izvora energije.

Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak rekao je kako je gradnja drugog reaktora vrlo izgledna te kako Slovenija računa i na tu mogućnost. Dodao je kako pri tome treba riješiti problem odlaganja nuklearnog otpada.
Projekt gradnje drugog reaktora u Sloveniji podupiru energetski lobi i stručnjaci za nuklearnu energiju, dok se istome protive nevladine udruge za zaštitu okoliša te stanovništvo u Krškom i bližoj okolici. Nevladini aktivisti također upozoravaju kako je konkurentnost električne energije samo naizgled dobra, te tvrde kako se prilikom predstavljanja dobrih strana projekta ne govori o riziku od nuklearne nesreće.

Novi reaktor bio bi izgrađen pored starog, koštao bi oko dvije milijarde eura, a njegovu izgradnju bi financirao vlasnik slovenskog dijela postojeće nuklearke, tvrtka Gen energija.

Prema sadašnjem planu, proizvodnja električne energije iz novog reaktora bi započela 2017., a megawat sat električne energije stajao bi 35 do 40 eura.

Vlada osnovala Povjerenstvo za energetiku i obnovljive izvore energije

21.01.2008

Na prvoj sjednici ove godine Vlada RH donijela je odluku o osnivanju Povjerenstva za energetiku i obnovljive izvore energije sa zadaćom da analizira i prati kretanja cijena, analizira primjenu Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, provedbu Nacionalne strategije upravljanja energentima i poticanje uvođenja i korištenja alternativnih i obnovljivih izvora energije te predlaže mjere i podnosi najmanje jednom tromjesečno izvješća Vladi Republike Hrvatske i Gospodarsko-socijalnom vijeću.
U Povjerenstvo su imenovani:
- Damir Polančec, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
- Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
- Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
- Emil Kuhtić, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
- Željko Horvat predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
- Milovan Buchberger, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
- Zdenko Mučnjak, predstavnik Hrvatske udruge sindikata
- Ivan Tomac, predstavnik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske
- Božo Mikuš, predstavnik Nezavisnog Hrvatskog Sindikata

Kroz Hrvatsku novih 450 kilometara naftovoda

25.02.2008

Predstavnici Hrvatske, Italije, Rumunjske, Srbije i Europske komisije prošlog su tjedna u Bruxellesu dogovorili početak realizacije projekta Paneuropskog naftovoda (PEOP). Riječ je o 1350 km dugom naftovodu kojim bi se transportirala nafta od Crnog mora do Trsta, odnosno Genove. Ovaj pravac je od iznimne strateške važnosti za opskrbu naftom Zapadne Europe.
Naftovod će prolaziti kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku i Italiju. Iako je predviđeno da u projektu sudjeluje i Slovenija, ona se zasad protivi. Kroz Hrvatsku će prolaziti 423 km naftovoda, najvjerojatnije sadašnjom trasom Janafova naftovoda koji ide od srpske granice do Omišlja. No, PEOP bi postojećim cijevima išao do Melnica (15 km prije Rijeke) gdje bi se produžio prema Sloveniji. Ako Slovenija odbije sudjelovati, u što Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva i član međudržavne komisije za PEOP, ipak ne vjeruje, dogovoren je alternativni pravac. U tom slučaju naftovod bi se skrenuo u Istru i dalje ispod mora prema Italiji. Kapacitet cjevovoda bio bi 60 do 90 milijuna tona nafte godišnje.Kako je kapacitet Janafa 20 milijuna tona, Tomšić naglašava da će se morati graditi još jedan cjevovod. Trebat će napraviti razne studije, izraditi tehničku dokumentaciju te izgraditi šest pumpnih stanica. Projekt bi se mogao realizirati za dvije godine.

Poslije Šibenika i Paga još 55 vjetroelektrana

05.03.2008

Hrvatska tvrtka CEMP (Čista energija Mediterana i Panonije) uskoro će, kako doznajemo, dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju vjetroelektrane od 55 vjetroturbina, ukupne snage 110 MW na lokaciji Krš - Pađane u Općini Ervenik na čemu rade već skoro šest godina. Isporuku vjetroturbina i njihovo instaliranje planiraju za početak 2010. godine. Bit će to do sada najveći vjetropark u Hrvatskoj koji će se protezati na površini od 50 milijuna četvornih metara. U Hrvatskoj sada postoje samo dvije vjetroelektrane, na Pagu i pokraj Šibenika ukupne snage oko 17 MW. Kako doznajemo od Krešimira Feletara iz tvrtke CEMP prije ljeta će početi i pripremne radove na terenu - probijanje prilaznih putova i ravnanje platoa za buduću vjetroelektranu. Biti će to do sada najveći vjetropark u Hrvatskoj.

Otpor gradnji nuklearke na Dunavu

27.03.2008

Informacija da bi Hrvatska mogla realizirati jednu staru ideju još iz vremena Jugoslavije - izgradnju nuklearne elektrane na Dunavu, kraj Erduta - izazvala je reakcije mještana te općine na granici s Srbijom. Oglasio se i pokret Zelenih, koji namjerava pokrenuti anti-nuklearnu kampanju, a za svibanj najavljuju i okrugli stol, na kojem će, uz Zelene iz Hrvatske, sudjelovati i organizacije za zaštitu prirode iz Srbije, Mađarske i Austrije. Načelnik općine Erdut, Jovan Jelić, kaže kako je raspoloženje mještana prema toj ideji podijeljeno: "Kod građana sa kojima sam svakodnevno u kontaktu i od kojih primam određena razmišljanja o svemu, pa i o ovome, postoji jedna podijeljenost. Kod nekih postoji strah od nepoznatog, koliko je to sigurno, kolika je to opasnost po ljude, po imovinu, po poljoprivredu, po vinogradarstvo. Ima i onih koji shvaćaju da taj projekt treba da donese nekakva sredstva kroz rentu i zapošljavanje, pa prema toma treba da doprinese značajnijem razvoju ovog kraja."

Potencijala za obnovljive ima, prepreke nisu ekonomskog karaktera

14.04.2008

Potencijala za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) u Sloveniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i u Hrvatskoj ima dovoljno, pokazala je analiza, koju su izradili na Bečkom tehnološkom sveučilištu. Prema riječima Gustava Recha, u novim članicama EU najveći potencijal ima upotreba biomase, dodavši da najveće prepreke, nisu ekonomske, nego prije svega predugi postupci dobivanja potrebnih dozvola. To je bila tema na radionici "Futures" održanoj prošli petak u Ljubljani, gdje su predstavnici Austrije, Hrvatske, Rumunjske i Slovenije raspravljali o prednostima obnovljivih izvora energije u Europi i o mogućim posljedicama harmonizacije i koordinacije različitih potpornih mehanizama za obnovljive izvore energije. Na radionici su predstavljeni primjeri poticaja OIE u EU, kao što je sustav "zelenih certifikata" uveden u Rumunjskoj i "feed-in tarife" u Sloveniji. Zoran Stanić - direktor HEP Obnovljivi izvori energije na radionici je predstavio stanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Prema najnovijim podzakonskim aktima zadani cilj udjela OIE u proizvodnji električne energije iznosi 5,8% do 2010. Dodao je da su u toku pripreme za projekt gradnje vjetrolektrane ukupne snage 110 MW te dva projekta geotermalnih elektrana.

Više od 100 zainteresiranih za gradnju vjetroelektrana

28.04.2008

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je objavilo kako je do kraja ožujka predano preko 150 molbi u sklopu programa poticanja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. Najviše zahtjeva, preko 100, otpada na energiju vjetra, a slijedi sunčeva energija te male hidroelektrane. Voditelj Odsjeka za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost u Ministarstvu, Igor Raguzin, kaže kako su uočeni i nedostaci u sadašnjem sustavu poticanja. Tako primjerice predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju Ljubomir Majdančić sa projektom "Solarni krov Špansko - Zagreb" još uvijek neuspješno traži status povlaštenog proizvođača električne energije te već petu godinu prodaje struju bez naknade HEP-u. Istu sudbinu dijele i drugi projekti u Čakovcu, Drnišu i Zagrebu.

Više informacija o subvencijama za investiranje u obnovljive izvore energije potražite na našem portalu ovdje a više detalja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije potražite ovdje.

Ingra gradi vjetroelektranu u Iloku

06.05.2008

Ilok bi trebao dobiti vjetroelektranu snage 60 MW do 2011. godine. Projekt za njenu gradnju izradit će tvrtka Primani, članica Ingra grupe iz Zagreba koja planira investirati oko 90 milijuna eura. Vjetroelektrana će biti sagrađena na lokaciji Radoš uz državnu granicu. Najavljeno je, također, kako će se sastojati od 24 vjetrogeneratora, svaki snage od 2,5 MW, a sva potrebna dokumentacija za njezinu gradnju trebala bi biti prikupljena do 2009. godine. Planirano je da se iločka vjetroelektrana gradi u dvije faze. Bit će gotova u roku od godinu i pol dana. Početkom travnja i Dalekovod je najavio da će početi graditi vjetroelektrane do 60 MW. Zbog toga su i potpisali sporazum s HEP-om o suradnji na području obnovljivih izvora energije te osnovali tvrtku Dalekovod - Eko koja će se baviti gradnjom. U prva tri mjeseca ove godine, kako su bili izvijestili iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, za projekte vjetroelektrana u Hrvatskoj pristiglo je više od stotinu zahtjeva koji su obrađeni i uvedeni u registar.

Hrvatsko nuklearno društvo o gradnji NE do 2020. godine

20.05.2008

Hrvatsko nuklearno društvo (HND) na svojoj će tradicionalnoj, 7. međunarodnoj konferenciji u Dubrovniku od 25. do 29. svibnja ove godine između ostalog predstaviti i prijedlog da se u Hrvatskoj razmotri tzv. nuklearna opcija kojom bi se najkasnije do 2020. izgradila nuklearna elektrana, čime bi se dugoročno riješile rastuće potrebe i nedostatak električne energije u zemlji. Iako su s tom opcijom upoznati i u HEP-u i u sadašnjoj Vladi, još nije bilo ozbiljnijih i konkretnih razgovora, a nuklearnu bi opciju trebalo 'staviti na stol' i razmotriti u sklopu nastavka izrade energetske strategije Hrvatske, istaknuli su čelnici HND-a na konferenciji za novinare na kojoj su najavili dubrovačku konferenciju koja će okupiti stotinjak stručnjaka iz 30 zemalja. Tema ovogodišnje konferencije je "Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima", a jedna od 10-ak predviđenih podtema bit će i energetska strategija Hrvatske. Čelnici HND-a smatraju da bi, s obzirom na dugoročnost priprema za gradnju te trajanje same gradnje nuklearke, s aktivnostima na pripremi te gradnje trebalo početi u najskorije vrijeme. Nuklearnu opciju 'naprijed gura' sve veća cijena energenata (nafte i prirodnog plina), obveze Hrvatske po Kyoto protokolu te klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem, objasnio je predsjednik programskog odbora Konferencije te član HND-a Nikola Čavlina.

Vlada mijenja dionice INA-e za MOL-ove?

30.05.2008

Prema pisanju jutarnjeg lista a kako prenosi Business.hr, hrvatska je vlada sve bliža odluci da 14% INA-inih dionica zamijeni za dionice MOL-a. Naime, u lipnju istječe period u kojem po ugovoru MOL mora za raspolaganje dionicama INA-e tražiti odobrenje vlade. Na ruku MOL-u ide ide i odredba prema kojoj se "ugovor mora redefinirati u slučaju da udjel Vlade u vlasničkoj strukturi Ine padne ispod 50 posto", što se i dogodilo pretprošle zime. MOL je svoje zanimanje za povećanje udjela u INA-i potvrdio. Kako je MOL kupovao velike pakete svojih dionica kako bi se obranio od pokušaja preuzimanja od OMV-a sasvim je sigurno kako bi zamjena dionica bila za MOL najprihvatljivije rješenje.

Počela kampanja protiv nuklearke u Hrvatskoj

20.06.2008

Press centar za okoliš Hrvatske, Grupa OR i Zelena lista-pridružena članica Eurposke stranke zelenih EGP i Jovan Jelić , načelnik općine Erdut obavijestili su medije i javnost o početku kampanje protiv izgradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj, prvenstveno u istočnoj Slavoniji. Od tri moguće lokacije - Dalmacija, Prevlaka na Savi i Erdut na Dunavu, koju predlažu energetski nuklearni zagovarači, najboljom i najvjerojatnijom za izgradnju nuklearke označeno je područje u istočnoj Slavoniji, na Dunavu, u općini Erdut, u Osječko-baranjskoj županiji.
Kampanjom se želi postići trajno isključivanje prijedloga plana izgradnje nuklearke iz energetske strategije Hrvatske i kao energetskog izvora u bilo kojem dijelu Hrvatske, pogotovo u istočnoj Slavoniji. Od Vlade RH se traži da u novoj energetskoj strategiji Hrvatske, energetsku budućnost svojih građana osigura kroz obnovljive i neštetne izvore, uvođenjem novih propisa štednje i osiguravanjem financijskih sredstava za provedbu energetske učinkovitosti. U energetsku strategiju Hrvatske, umjesto nuklearnog izvora, zahtjeva se da se uvedu projekti i planovi za solarnu energiju, geotermalne izvore i vjetroelektrane i kogeneracijska postrojenja, koji proizvode energiju na bazi svoje osnovne sirovine (biomasa, otpad i slično).
Kao dio javne i medijske kampanje, a utemeljeno na zakonskom pravu javnosti na odlučivanje i sudjelovanje u odlučivanju, pokrenuta je i peticija pod nazivom:
"Protiv gradnje nuklearke u Hrvatskoj-NE nuklearki na Dunavu (Dalj/Erdut)"
Peticija će se potpisivati od 23.lipnja do 10.rujna 2008.g.,u cijeloj Hrvatskoj, a o vremenu i mjestu potpisivanja javnost će biti obavještavana od strane organizatora, putem lokalnih medija. Peticija protiv gradnje nuklearke u Hrvatskoj i na lokaciji općine Erdut, bit će dostavljena vladi RH 15. rujna 2008.godine
Peticija se od 20.lipnja, može potpisati i elektronski, na web stranici www.zelena-lista.hr
Organizatori pozivaju sve zainteresirane udruge, stranke i pojedince da se pridruže antinuklearnoj kampanji.

Zelena akcija protiv gradnje HE Kosinj

24.06.2008

Iako je 2007 godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zaključilo da se treba izraditi nova Studija utjecaja na okoliš za Hidroelektranu Kosinj, nedavno su promijenili mišljenje i izjavili da je Studija utjecaja na okoliš iz 1988. godine ipak pravovaljana.
Iz neslužbenih izvora Zelena akcija saznaje da HEP krajem 2008. kreće sa gradnjom još jedne velike hidroelektrane na temelju Studije utjecaja na okoliš starije od Republike Hrvatske, a tako se već postupilo i u slučaju izgradnje kontroverzne HE Lešće na rijeci Dobri. HE Kosinj će imati štetan utjecaj na život ljudi u Kosinjskoj dolini jer će morati biti preseljeni, štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet te na bogato kulturno naslijeđe ove doline koje bi se našlo pod vodom.
"Stoga tražimo izradu nove Studije utjecaja na okoliš s ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i procjenu isplativosti projekta HE Kosinj." - priopćuju iz Zelene akcije.
Nova akumulacija potopila bi dodatnih 6 km toka rijeke Like (do sada je potopljeno 28 km), pri čemu bi nastalo umjetno jezero veličine čak 1362 ha, uz već postojeću Kruščićku akumulaciju od 860 ha. To znači kako će 43% toka rijeke Like biti pretvoreno u akumulaciju.
Kosinjska dolina je dio Nacionalne ekološke mreže, te ulazi u prijedlog za zaštitu na razini EU kroz mrežu Natura 2000, stoga je neophodno zaštiti ovo područje, a ne potopiti ga .
Kosinjska dolina je povijesno važno mjesto s nizom arheoloških i kulturnih spomenika.U 15. stoljeću u Kosinju je djelovala tiskara koja je tiskala prvu knjigu na hrvatskom jeziku, a na istom području su i arheološki nalazi (ostaci ilirskog plemena Japodi, antički nalazi i srednjovjekovni ostaci), spomenici tradicijske arhitekture građeni potkraj 19. i početkom 20. stoljeća i tri crkve.

Hrvatski elektroenergetski sustav (na papiru) u potpunosti liberaliziran!

02.07.2008

Temeljem Zakona o tržištu električne energije donesenog 2004. godine, od 1. srpnja 2008. tržište električne energije u Republici Hrvatskoj u potpunosti je liberalizirano, a svi kupci električne energije mogu izabrati svog opsrkbljivača. Međutim, taj dugo iščekivani događaj nije privukao pažnju niti kupaca niti medija, iz jednostavnog razloga što kupci svoje novostečeno pravo ne mogu prakticirati!

Naime, iako u Hrvatskoj postoji nekoliko registranih opskrbljivača, oni svoje proizvode nisu ponudili na tržištu pa je opskrba električnom energijom - djelatnost u kojoj se očekivala najveća konkurencija i najbrži ulazak novih dionika na tržište - još uvijek u rukama jednog subjekta, Hrvatske elektroprivrede. Razlozi za to su brojni, a može ih se podijeliti u dvije grupe: s jedne strane, i usprkos novim poskupljenjima, preniska prodajna cijena električne energije, koja ne privlači nove igrače, a s druge strane brojne administrativne barijere povezane sa svim aspektima liberalizacije hrvatskog elektroenergetskog sustava.

Iako se ne očekuje da će proces liberalizacije sektora omogućiti smanjenje cijena, može se očekivati da će daljnji proces liberalizacije tržišta kroz povećanu konkurenciju povisiti razinu usluga za krajnje potrošače.

Diskretan početak rasprave o Strategiji

05.09.2008

Iako javna rasprava o novoj strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske nije započela početkom rujna, kako je bilo najavljivano, ovih se dana u medijima pojavljuju naznake da bi do rasprave uskoro moglo doći, kao i o čemu bi se rasprava mogla voditi. Tako, primjerice, Jutarnji list objavljuje da će se u gradnju novih elektrana do 2020. godine uložiti gotovo 5 milijardi Eura, te donosi plan izlaska iz pogona postojećih elektrana i plan gradnje novih hidroelektrana i termoelektrana.

Čini se da najveću pažnju privlači mogućnost gradnje nove nuklearne elektrane, koja prema mišljenju zasad neimenovanih stručnjaka predstavlja jedini izlaz za hrvatsku elektroenergetiku. Zanimljivo je što novinski napisi izgradnju nove nuklearne elektrane smještaju već 2015. godine, što kao mogućnost odbacuju svi iole upoznati s tom tematikom. Uzevši u obzir da je danas započela Antinuklearna konferencija u Osijeku, može se zaključiti da će rasprava o energetskoj budućnosti biti živa, glasna i prije svega emotivno nabijena.

U Osijeku održana konferencija "Ne nuklearkama - Sunce je najbolji reaktor"

08.09.2008

Prva međunarodna konferencija pod nazivom "Ne nuklearkama - sunce je najbolji reaktor" počela je jučer u Osijeku kao zaključni dio kampanje ekoloških udruga protiv mogućnosti da se gradnja nuklearnih elektrana uvede u energetsku strategiju RH. Znanstvenici, predstavnici civilnog društva i "zelenih" stranaka okupili su se kako bi javnosti predstavili argumente protiv moguće gradnje nuklearne elektrane koju HEP u suradnji s Vladom RH planira sagraditi na potezu između Dalja i Erduta u Osječko-baranjskoj županiji. Dr. sc. Peter Weish, predstavnik Anti-atom kluba iz Austrije, naveo je kako je: "Radijacija izuzetno štetna za ljudsko zdravlje, o čemu mediji rijetko i vrlo šturo upoznavaju javnost.Odgovorno tvrdim kako nuklearna energija ima alternative u koje se ne ulaže dovoljno", kazao je Weish. Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste - EU Greens/Greens EFA Group, ističe kako su Zelena lista i brojne udruge te institucije organizirale potpisivanje peticije diljem Hrvatske, a posljednjih mjeseci i u inozemstvu. "Nakon što su brojni građani Hrvatske potpisali peticiju protiv gradnje NE na području Hrvatske, počeli su stizati potpisi potpore iz susjednih zemalja, posebice Srbije, Makedonije, BiH, mnogih zemalja Europske unije pa čak i SAD-a", kazala je Toth. Do sada je prikupljeno oko 7.500 potpisa koji će 15. rujna biti predani Vladi RH. Istaknuto je kako je jedan od važnih problema gradnje NE nuklearni otpad, a čije se skladištenje gotovo nikada ne uračunava u troškove proizvodnje električne energije pa kilovatsati na papiru izgledaju najjeftiji u svijetu.
- Tu su gorku činjenicu osjetili građani Finske, Francuske i Bugarske, pa sugeriramo Hrvatskoj i njezinim stanovnicima da nauče nešto iz tih pogrešaka. Nuklearni otpad mora se čuvati mnogo tisuća godina, a uz to ne smije ni pod koju cijenu dospjeti u krive ruke poput terorista ili pripadnika kriminalnih skupina, odnosno mafije. Problemi su to o kojima vaši politički vođe moraju progovoriti i dati rješenja, zaključio je Jan Haverkamp, voditelj kampanja o prljavim energijama u Greenpeaceu.

Danas je otvorenje Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma

16.09.2008

U sklopu 84. jesenskog velesajma, koji se danas otvara, održat će se 6. međunarodni specijalizirani sajam energetike te 4. međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme (EMAT).

Stručne popratne aktivnosti sajma energetike su Hrvatski gospodarski forum: "Energetska strategija - temelj gospodarskog razvitka", stručni skup "Zaštita okoliša u RH" te okrugli stol "Uloga LNG-a u sigurnosti opskrbe energijom Hrvatske i jugoistočne Europe". Naglasak sajma EMAT bit će na temama zaštite voda i zraka, obnovljivim energijama te gospodarenja otpadom.

Najavljena "Zelena knjiga" energetske strategije!

18.09.2008

Potpredsjednik Vlade, Damir Polančec, na Sajmu energetike organiziranom u sklopu Zagrebačkog velesajma, najavio je skorašnje predstavljanje tzv. Zelene knjige - dokumenta koji će nakon javne rasprave postati službena Strategija razvitka energetskog sektora Republike Hrvatske. Između ostalog, Polančec je istaknuo da će energetski sustav biti jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva, jer bi se do 2020. godine u energetiku trebalo uložiti oko 10 milijardi Eura, od čega 4,5 u elektroenergetiku.

Najavio je da će se do 2020. godine izgraditi 1500 MW u obnovljivim izvorima (za usporedbu, današnja ukupna snaga hrvatskog elektroenergetskog sustava je oko 4000 MW), ali da se na taj način neće namiriti predviđen rast potrošnje električne energije. Zato će se, najavljuje Polančec, valorizirati svi izvori energije - pretpostavljamo i ugljen i nuklearna, na koje u Hrvatskoj imamo svojevrstan moratorij od 1997. godine. Tada je naime donešen Program prostornog uređenja RH u kojem je jedna rečenica posvećena tim izvorima energije, i glasi: "Do 2015. godine u Republici Hrvatskoj neće se graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana".

Za desetak dana javna rasprava o Energetskoj strategiji, HDZ nije za nuklearku

21.10.2008

Za desetak dana počet će javna rasprava o Energetskoj strategiji Hrvatske, koju su u ponedjeljak prihvatili Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) i Predsjedništvo HDZ-a. Riječ je o temeljnom dokumentu koji će definirati projekte i ciljeve razvoja energetskoj sustava u Hrvatskoj do 2020. godine, do kada se u energetski sektor planira uložiti 10 milijardi eura.

Strategija uz ostalo predviđa gradnju kapaciteta za proizvodnju novih 3500 megavata struje, što će stajati četiri milijarde eura, a uz HEP, investitori bi bili i privatnici. Predsjedništvo HDZ-a zauzelo je stav da Hrvatskoj nije potrebna nuklearna elektrana, nego da je potrebe za strujom moguće podmiriti gradnjom dviju termoelektrana na ugljen, kapaciteta po 600 megavata, i jedne termoelektrane na plin kapaciteta 400 megavata. "To nije konačan stav i nećemo donositi zaključak jer javna rasprava možda pokaže drukčije. Riječ je o političkom mišljenju jedne stranke, a ne Vlade i ako javna rasprava pokaže da su bolje varijante da se uz termoelektrane gradi i jedna nuklearka, otvoreni smo i za takve prijedloge. No, HDZ sada preferira varijantu bez nuklearke i smatra da je ta varijanta dostatna za Hrvatsku. Da nije, ne bismo bili za nju", kazao je na konferenciji za novinare premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, dok je opširnije o Strategiji govorio potpredsjednik Vlade i član Predsjedništva HDZ-a Damir Polančec. "Od tih 3500 megavata, predvidjeli smo da ih se 1550 osigura iz obnovljivih izvora energije, 400 megavata bi se osiguralo gradnjom termoelektrane na plin u okolici Vukovara, a za osiguranje oko 2000 megavata trebat će novih potencijala.

Na pitanje što je s projektom Družbe Adrije, Polančec je rekao da Vlada želi preispitati njegovu opravdanost. "Investicijama u Janaf omogućit će se reverzibilnost našeg naftovoda. Tako ćemo tehnički biti spremni za Družbu Adriju", dodao je. Javna rasprava o Energetskoj strategiji počet će njezinom sveobuhvatnom prezentacijom nakon koje će biti objavljena "zelena knjiga". Ona će sadržavati pregled analiza i sam tekst Strategije, a nakon rasprave napravila bi se "bijela knjiga" o kojoj će odlučivati Vlada i Sabor.

Predstavljanje Strategije energetskog razvitka RH

08.11.2008

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec u ponedjeljak 10. studenog predstavit će Nacrt strategije energetskog razvitka RH, čime će započeti javna rasprava o ovom važnom dokumentu. Strategija energetskog razvitka temeljni je akt iz Zakona o energiji, kojim se dugoročno sagledava potreba i usmjerava način razvitka energetskog sektora. Strategiju donosi Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od deset godina, a na temelju usvojenih strateških opredjeljenja Vlada će donijeti Program provedbe strategije za četverogodišnje razdoblje.

Događaj najavljen za ponedjeljak otvoren je za predstavnike medija.