Albert Einstein

Albert Einstein, fizički teoretičar, rođen je 1879. u Ulm, Wurelembergu u Njemačkoj, ali već iduće godine obitelj mu se preselila u Muenchen gdje su njegov otac Hermann i stric Jakob osnovali malu električarsku radionicu. 1894. godine očev posao je propao i obitelj se preselila u Milano. Njegova obitelj željela je da Albert završi školu u Muenchenu, međutim njemu se nije sviđala tamošnja čvrsta stega i on je napustio gimnaziju i pridružio se obitelji u Milanu. Kasnije je završio školovanje u Zurichu i 1900.godine diplomirao na uglednoj Tehničkoj visokoj školi (i danas postoji - ETH). Zbog njegove buntovničke prirode i nepriznavanja autoriteta nije mu ponuđeno mjesto asistenta na toj školi. Dvije godine nakon diplomiranja konačno se zaposlio kao pripravnik u Švicarskom patentnom zavodu u Bernu i dok je radio tamo objavio je, 1905. godine, tri rada koja su ga učinila jednim od najvećih svjetskih znanstvenika i zadužila cjelokupnu znanost. U svojem djelu objasnio je Brownovo kretanje i fotoelektrični efekt, a doprinio je i teoriji atomskog spektra, te formulirao opću i specijalnu teoriju relativnosti.

Nove istine
Einstein je svojim teorijama relativnosti zbacio dvije apsolutne istine devetnaestoga stoljeća : apsolutno mirovanje i apsolutno vrijeme. Pojednostavljeno rečeno, on je rekao da zakoni fizike trebaju izgledati isto svim promatračima u slobodnom gibanju. Znači, svaki promatrač ima svoje vlastitio vrijeme i njihova vremena se poklapaju jedino ako su oni u stanju mirovanja jedan u odnosu na drugoga. Izveden je zanimljiv pokus koji je potvrdio Einsteinovu teoriju o vlastitom vremenu. U dva zrakoplova postavljene su vrlo točne ure i jedan zrakoplov letio je na istok, a drugi na zapad. Kasnijim pogledom na ure utvrđeno je da postoji mala razlika između vremena koja su one pokazivale. Dakle, ako želite živjeti duže, trebate letjeti na istok.

Druga značajna posljedica teorije relativnosti je definiranje odnosa između mase i energije. Budući da je, prema Einsteinu, brzina svjetlosti jednaka za sve promatrače, ništa se ne može gibati brže od svjetlosti. Zašto? Povećavajući energiju da nešto ubrzamo, masa također raste, što otežava daljnje ubrzavanje. Kada bi željeli ubrzati neku česticu do brzine svjetlosti trebali bi beskonačnu količinu energije. To nas dovodi do najpoznatije Einsteinove relacije E=mc2, vjerojatno jedine fizikalne jednadžbe koju možemo pronaći i na uličnim grafitima.

Projekt Manhattan
Teorija relativnosti također je pridonijela razvitku nuklearnih istraživanja i na nagovor skupine znanstvenika, 1939. godine Einstein pridodaje svoj potpis na pismo upućeno predsjedniku Rooseveltu u kojem se tražilo da SAD započne projekt nuklearnih istraživanja. Iz toga je nastao glasoviti projekt Manhattan, tj. projekt izrade atomske bombe. Mnogi su optuživali Einsteina zbog kasnijih posljedica nastalih upotrebom atomskih bombi, jer je on otkrio vezu između mase i energije, međutim Einstein nije sudjelovao u projektu Manhattan i ovakva upotreba njegovih otkrića ga je užasnula.

Znanstveni ugled i nesretan brak
Nakon 1905. godine Einsteinu je rastao znanstveni ugled i 1909. godine ponuđeno mu je mjesto na Sveučilištu u Zurichu. Dvije godine kasnije prešao je na Njemačko sveučilište u Pragu, ali se vratio u Zurich, i to na ETH. Unatoč već rasprostranjenom antisemitizmu, Einstein je bio akademska zvijezda i dobivao je ponude iz Beča i Utrechta, ali je konačno prihvatio položaj istraživača na Pruskoj akademiji znanosti u Berlinu, jer  tamo nije trebao držati predavanja. U travnju 1914. preselio se u Berlin zajedno sa suprugom i dva sina. Brak mu je već neko vrijeme bio u krizi i uskoro je uslijedio razvod između njega i njegove prve žene. Einstein se kasnije, nakon rata, ponovno oženio, i to svojom rođakinjom Elsom koj je živjela u Berlinu.

Opća teorija relativnosti
Prva teorija relativnosti koju je razvio Einstein imala je neke probleme, od kojih je najveći taj da se nije slagala sa Newtonovim zakonom gravitacije. Einstein je uskoro zaključio da je glavni problem taj, što se geometrija prostorvremena smatrala ravnom, a zapravo je zakrivljena. Masa i energija, dakle, zakrivljuju prostorvrijeme. Ta teorija je potvrđena u zapadnoj Africi, kada je skupina britanskih istraživača zabilježila, teroijom predviđeno , savijanje svjetlosti jedne zvijezde koja se nalazila blizu Sunca za vrijeme pomrčine. Ova nova teorija koja je uključivala gravitaciju i zakrivljeno prostorvrijeme nazvana je općom teorijom relativnosti, a stara teorija nastala ranije, nazvana je specijalnom teorijom relativnosti.

Nobelova nagrada
Unatoč svoj genijalnosti Einsteinovih novih teorija, one su se smatrale prekontroverznima, pa Einstein za njih nije dobio Nobelovu nagradu. 1921. godine Einstein je dobio Nobelovu nagradu za otkriće fotoelektričnog efekta. Fotoelektrični efekt je pojava koja se događa kod nekih metala koje kad osvijetlimo oslobađaju elektrone. Ova pojava temeljna je za konstrukciju suvremenih svjetlosnih detektora i televizijskih kamera.

' Bog se ne kocka'
Zanimljiva činjenica vezana za Einsteina kao znanstvenika je, također, da on nikada u potpunosti nije prihvatio kvantnu mehaniku koju su zagovarali Heisenberg, Dirac i Schroedinger, jer nije mogao prihvatiti element slučajnosti koji je ta teorija obuhvaćala. Što je mislio o tome, najbolje govori njegova poznata izreka 'Bog se ne kocka.'. Zakoni kvantne mehanike temelj su suvremenog razvoja kemije, molekularne biologije i elektronike.

Stotinu autora protiv Einsteina
U prosincu 1932. godine, svjestan skorog dolaska nacista na vlast, Einstein napušta Njemačku i zadnjih dvadesetak godina života provodi u Institutu za napredne studije u Princetonu, New Jersey. U Njemačkoj su nacisti pokrenuli kampanju protiv njemačkih znanstvenika židovskog podrijetla  u kojoj su Einstein i relativnost bili glavne mete. Kada je Einstein doznao za objavljivanje knjige pod naslovom Stotinu autora protiv Einsteina, izjavio je: 'Zašto stotinu? Da nisam u pravu, i jedan bi bio dovoljan.'. Vjerojatno iz tog razloga nacisti nikada nisu uspjeli napraviti nuklearnu bombu.

Predsjednik Izraela?
Nakon Drugog svjetskog rata, Einstein se zalagao kod saveznika da se osnuje svjetska vlada koja bi imala nadzor nad nuklearnim oružjem. 1948 godine Einsteinu je ponuđen položaj predsjednika novoosnovane države Izrael, ali on je ponudu odbio, rekavši jednom prigodom 'Politika je za trenutak, dok je jedna jednadžba za vječnost.' . I u tome je imao pravo, jer većini ljudi Einstein je i dalje najpoznatiji po glasovitoj jednadžbi E=mc2.

Izvor: Stephen Hawking , Svemir u orahovoj ljusci ,Izvori, 2002., prijevod Damir Mikuličić