Svijet
Njemačka zatvara sve nuklearke do 2022.
02.06.2011
Njemačka koalicijska vlada je najavila preokret u politici i objavila odluku o prijevremenom zatvaranju svih nuklearnih postrojenja do 2022. godine. Tom je odlukom Njemačka postala najvećom industrijskom silom koja je najavila odustajanje od nuklearne energije. Njemački ministar okoliša Norbert Röttgen potvrdio je da je odluka konačna, te nema klauzule koja omogućuje reviziju i promjenu. Vlada želi da 8 najstarijih njemačkih reaktora, od njih ukupno 17, ostane zauvijek zatvoreno. Naime, 7 njih je privremeno zatvoreno u ožujku nakon nuklearne nesreće u Fukushimi, dok je osmi izvan pogona već godinama. Prije zatvaranja reaktora, nuklearke su u Njemačkoj proizvodile oko trećinu struje u zemlji. Da bi nadoknadili gubitak nuklearne energije, njemačka će se vlada više okrenuti obnovljivim izvorima energije i povećati ulaganja u istraživački sektor. Prema pisanju Reutersa, njemački planovi sadržavaju i odluku da se do 2020. smanji uporaba električne energije za 10 posto. Također, sadrži i detaljne planove pomoći industrijama koje ovise o energiji te planove modernizacije zgrada.
Javna rasprava o europskoj energetskoj politici
17.02.2011
U drugoj polovici ove godine, Europska će komisija objaviti "Energy Roadmap 2050", koji će se temeljiti na sličnom dokumentu vezanom za emisije stakleničkih plinova - "Roadmap for a Low-Carbon Economy by 2050". Namjera dokumenta "Energy Roadmap 2050" je predstavljanje različitih načina postizanja cilja postavljenog za 2050. godinu, a to je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 80-95% u odnosu na razinu iz 1990. godine. Razmotrit će se opći ciljevi europske energetske politike - održivost, sigurnost opskrbe i konkurentnost, te kako će se na njih odraziti prijelaz na tehnologije s niskim emisijama ugljičnog dioksida.
Opća uprava za energiju Europske komisije poziva sve zainteresirane na sudjelovanje u izradi dokumenta "Energy Roadmap 2050", ispunjavanjem upitnika.
Energetičari prosječno sve stariji
14.02.2011
Prema istraživanju kojeg je objavio EPSU (European Federation of Public Service Unions - Europsko udruženje sindikata javnih službi), a koje je obuhvatilo prosječnu dob i očekivani broj umirovljenih radnika energetskih tvrtki u narednom razdoblju, gotovo četvrtina radnika u energetici otići će u mirovinu do kraja ovog desetljeća. Sindikati upozoravaju da će, bez kvalificirane radne snage, energetska sigurnost, kvaliteta energetskih usluga i prijelaz na tehnologije s niskom emisijom ugljičnog dioksida biti ugroženi.
Ispitane su 23 tvrtke koje će prosječno morati nadomjestiti 30% radne snage do 2020. Najugroženija je francuska tvrtka EDF, u kojoj će već do 2015. godine čak oko 40% radnika otići u mirovinu. Zato sindikati od Europske komisije zahtijevaju da pitanja zapošljavanja, strukovnog obrazovanja i usavršavanja budu uključena u europsku Energetsku strategiju 2020. te da ulaganja u radnu snagu postanu prioritetno pitanje.
Infrastrukturni prioriteti europske energetike
19.11.2010
Europska komisija predstavila je prioritete u izgradnji engetske infrastrukture u iduća dva desetljeća, koji za cilj imaju izgradnju suvremenih mreža za dobavu energije. Definirani su koridori za transport električne energije, nafte i plina, što će u budućnosti služiti za ishođenje dozvola za izgradnju i donošenje odluka o financiranju konkretnih projekata.
U elektroenergetici, od posebne su važnosti sljedeći koridori: podmorska veza između Sjevernog mora i sjevera Europe, kojom će se centri potrošnje napajati električnom energijom proizvedenom u pučinskim vjetroelektranama, veze između središnje i jugoistočne Europe i jačanje regionalne mreže te integracija baltičkog energetskog tržišta u europsko tržište električne energije. U plinskom sektoru također su identificirana tri koridora - južni koridor, koji će Europu opskrbljivati plinom iz Kaspija, integracija baltičkog tržišta i spajanje sa središnjom i jugoistočnom Europom te koridor sjever - jug, u svrhu uklanjanja "uskih grla".
"Solarni bum" u Češkoj
15.11.2010
Visoki državni poticaji u Češkoj potaknuli su gradnju solarnih elektrana pa je u Češkoj danas u pogonu više od 11 tisuća solarnih elektrana, ukupne instalirane snage 1.034 MW. Samo od početka ove godine izgrađeno je oko pet tisuća novih elektrana snage oko 600 MW.
Češki Regulatorni ured za energetiku smatra da bi zbog tako naglog razvoja solarnih elektrana moglo doći do velikog porasta cijene električne energije. Vlada je već usvojila mjere za kontrolu porasta cijena energije, jedna od kojih je i uvođenje porezne stopu od 26 posto na solarnu energiju o čemu će Zastupnički dom glasovati u četvrtak. Tome se protivi udruga za fotonaponsku industriju, u kojoj tvrde kako će sljedeće godine cijena električne energije iz drugih izvora pasti, pa konačna cijena zbog solarnih elektrana neće rasti za više od 1,5 posto za kućanstva, te pet posto za kompanije.
U Berlinu je predstavljena prva E-kuća
09.10.2010
Predstavljena je prva E-kuća u kojoj sav posao obavljaju inteligentni uređaji za domaćinstvo. Vlasniku tek preostaje da putem mobitela ili interneta nadgleda sve te moćne i pametne uređaje...
Najava Europske komisije - uskoro "Direktiva o upravljanju nuklearnim otpadom"
27.09.2010
Za listopad Europska komisija najavila je predstavljanje prijedloga o upravljanju nuklearnim otpadom. Zbrinjavanje i sigurnost nuklearnog otpada najavljeni su kao prioriteti koji će se rješavati za mađarskog predsjedavanje EU-a u prvoj polovici sljedeće godine. Donošenje "Direktive o upravljanju nuklearnim otpadom" započeto je 2003. godine ali prijedlog direktive nije usvojen budući da zemlje članice nisu prihvatile dokument koji je sastavila Europska komisija.
Direktivom se želi uspostaviti sustav kojim bi bili obuhvaćeni svi pogoni koji proizvode nuklearni otpad i koji bi time dobili obvezu razvoja dugoročne strategije zbrinjavanja nuklearnog otpada.
Mađarska povisila subvencije za OIE
26.09.2010
Mađarski dnevni list Budapest Business Journal proteklih je dana objavio dvije dobre vijesti koje se tiču korištenja obnovljivih izvora energije. Potpore za obnovljive izvore i kogeneraciju u Mađarskoj porasle su za 4,1%, na oko 157 milijuna eura u prvoj polovici 2010. godine u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Mađarski energetski ured (Magyar Energia Hivatal). Čak 67 % od ukupnog iznosa utrošeno je na kogeneracijska postrojenja. Potpore za obnovljive izvore porasle su za 27,4%, na blizu 50 milijuna eura. Količina energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije porasla je u promatranom razdoblju za 6,8%, tj. na 3982 GWh. Gotovo istovremeno s ovim izviješćem objavljeno je da je mađarski opskrbljivač električnom energijom Elmű-Émász pustio u vožnju prva dva električna automobila i otvorio prvu punionicu struje za električne aute u Mađarskoj. Služenje punionicom bit će besplatno do 30.9.2011. godine. U Mađarskoj trenutačno postoji 10-ak električnih vozila.
Izmjene propisa o opskrbi plinom u EU
23.09.2010
Kako bi se izbjegla situacija s nestašicom plina koju su pojedine europske zemlje iskusile zbog platežnih sporova Rusije i Ukrajine, EU je sastavila novi prijedlog propisa za isporuku plina. Tvrtke koje obavljaju opskrbu plinom kao i vlade EU država morati će izraditi plan sigurnosti opskrbe kućanstava plinom u trajanju 30 dana, u slučaju da opskrba iz nekog razloga bude otežana ili prestane u potpunosti. Nacrt ovog zakona Europski parlament je odobrio. EU ovisi o isporukama plina iz Rusije, koja pokriva 25 % europskih potreba za plinom.
Planovi tridesetodnevne opskrbe morati će biti pripremljeni u roku 18 mjeseci od stupanja na snagu novih propisa. Očekuje se da će planovi dobiti konačnu podršku u listopadu i stupiti na snagu do kraja ove godine. Planovima je predviđeno da se u roku od najduže četiri godine u cjevovode uvede tehnologija koja bi omogućavala dvosmjerni protok plina. Te mogućnosti do sada nije bilo, tako da zapadnoeuropske zemlje nisu mogle priskočiti u pomoć istočnim susjedima, pogođenima prekidom isporuka ruskog plina. Kako bi se omogućio dvosmjerni protok plina, zemlje članice vjerojatno će posegnuti u 1,4 milijardi eura vrijedan fond koji je Europska komisija rezervirala za projekte na području energetske infrastrukture. Isto tako EU će se više posvetiti projektima poput onog za gradnju plinovoda Nabucco, koji bi trebao povezivati Europu s plinskim poljima u Kaspijskom moru.
Završena priča o eksploziji platforme Deepwater Horizon- bušotina zapečaćena
21.09.2010
Nakon eksplozije naftne platforme i izlijevanja oko 935.000 tona nafte priča o British Petroelumu, Meksičkom zaljevu i bušotini Deepwater Horizon napokon je dobila epilog. Bušotina koja se nalazi na dubini od 1500 metara, zapečaćena je ubrizgavanjem smjese cementa i teškog blata sastavljenog od vode, minerala barita i polimera. Kao posljedica ove katastrofe uveden je moratorij na bušenje nafte u dubokim vodama uz obale SAD-a, što je postalo predmet sudskih bitaka i političkih sukoba između Obamine administracije i republikanskih dužnosnika u saveznim državama Florida, Louisina i Mississipi. Ekološke posljedice se još uvijek procjenjuju. U većem dijelu Meksičkog zaljeva koji spada pod američki teritorij, zabranjeno je ribarenje.
Tvrtka British Petroleum koja je odgovorna za bušotinu, utrošila je velika sredstva na uklanjanje posljedica, iako je cijela situacija nakon eksplozije i proces informiranja javnosti, kao i određeni potezi kompanije, ukazao na nesposobnost preuzimanja odgovornosti i neadekvatno rješavanje nastale situacije. Utrošeno je više od šest milijardi dolara na uklanjanje posljedica naftne mrlje i isplatu naknada oštećenima. Preko 20 milijardi dolara tvrtka je morala uplatiti u fond koji je osnovan nakon nesreće a iz kojeg će se isplaćivati odštete za naknadu gubitaka u gospodarstvu.
Problemi sa pepelom zbog izgaranja ugljena u Kini
20.09.2010
Kina kao glavni energent za dobivanje 70% energije koristi ugljen. Pri spaljivanju ugljena nastaje 375 miljuna tona pepela godišnje, što je 2,5 puta više nego 2002. godine kada je počelo veće korištenje ugljena. Pepeo se odlaže na odlagališta koja nisu pravilno uređena.
U analiziranim uzorcima pepela iz 14 elektrana našlo se po dvadesetak vrsta teških metala i kemijskih spojeva što dodatno zagađuju okoliš i prijete zdravlju ljudi. U Kini je trenutno aktivno oko 1400 termoelektrana. Iako se Kina obavezala za 40 - 45% smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2020. godine, Međunarodna agencija na energiju (IEA) procjenjuje da će tada Kina sama proizvoditi stakleničkih plinova koliko sve druge razvijene zemlje proizvode zajedno.
Čak 36, 1 % električne energije u EU iz obnovljivih izvora do 2030.
20.09.2010
Europska komisija procijenila je da bi kroz narednih 10 godina čak dvije trećina električne energije dolazilo iz elektrana koje se grade u EU, budući da je došlo do promjena na tržištu i da su usvojena pravila koja potiču proizvodnju iz obnovljivih izvora. Preostala energija trebala bi doći iz plina, ugljena, nuklearne energije i nafte.
Predviđa se da će obnovljiva energija činiti 36,1 % ukupne proizvodnje električne energije do 2030. Najveći izvor energije biti će između 2020. i 2030. godine, prema predviđenom scenariju energija vjetra, a za njom slijede snaga vode i biomasa. Što se tiče fosilnih goriva, tržišni udio plina smanjit će se na 17,8 % , dok će se udio ugljena i krutih goriva smanjiti na 21,1 % ukupne proizvodnje struje do 2030
Demonstracije protiv nuklearki u Berlinu
20.09.2010
Predvođeni s pet velikih traktora u subotu 18.9. deseci tisuća protivnika nuklearnih elektrana protestirali su ulicama Berlina protiv nedavne odluke Vlade da za osam do četrnaest godina produži rok do kada bi elektrane trebale biti isključene. Na čelu prosvjedne povorke bili su seljaci sa sjevera Njemačke, koji već godinama prosvjeduju protiv atomskog otpada u predviđenom konačnom odlagalištu u Gorlebenu. Moto demonstracija je bio "Nuklearna energija - sad je dosta!". Na prosvijed su osim brojnih nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i građanskih inicijativa pozvali i sindikati, te neke političke stranke, a po riječima organizatora se odazvalo oko 100.000 ljudi. Policijske procjene su međutim skromnije: službeno je riječ o 40.000 prosvjednika. Tijekom demonstracija je formiran ljudski lanac oko zgrade u kojoj ureduje kancelarka Merkel - simbolično se željelo pokazati da je kancelarka izolirana od naroda. Među demonstrantima je bilo i dosta političara, među njima i predsjednici socijaldemokrata, zelenih i stranke lijevice. SPD-ovac Sigmar Gabriel je najavio da će njegova stranka protiv odluke Vlade o produženju roka za zatvaranje nuklearnih elektrana podnijeti tužbu Ustavnom sudu. Vlada naime pokušava zakon o produženju roka tako formulirati, da za njega ne bi bila potrebna suglasnost i gornjeg doma njemačkog parlamenta, Saveznog vijeća (Bundesrata). Tamo vladajuća koalicija demokršćana i libelara nema potrebnu većinu, a opozicija je protiv produženja roka. Ranija koalicija socijaldemokrata i zelenih je tijekom svoje vladavine postigla s predstavnicima nuklearne industrije kompromis o postepenom zatvaranju svih nuklearnih elektrana u Njemačkoj do 2022. godine. Sadašnja vlada je odlučila taj rok produžiti za prosječno 12 godina, ovisno o starosti elektrana.
Rusko-norveški sporazum o granici na Arktiku
16.09.2010
Procjenjuje se da područje Arktika sakriva oko 90 milijardi barela nafte i 509 bilijuna m3 zemnog plina. Deklaracijom UN-a i prema pomorskom pravu, Kanada, Danska, Norveška, Rusija i SAD imaju 320 kilometara gospodarskog pojasa od svojih granica i time dobivaju prava na korištenje bogatstava arktičkog podmorja i mora. Ove zemlje utrkuju se oko prava na crpljenje velikih zaliha nafte koje će upravo zbog globalnog zatopljavanja i topljenja leda postati lakše za istraživanje i jednog dana najvjerojatnije za eksploataciju. Na tragu toga je i potpisan sporazum između Rusije i Norveške o granici na Arktiku, oko čega su se dvije zemlje dogovorile nakon 40 godina pregovora.
"Potpisivanje sporazuma, o kojemu se pregovaralo od 1970., povijesni je preokret u našim odnosima", navodi Kremlj u priopćenju za javnost. Dodaje kako je to primjer načela da "sve moguće prijepore oko Arktika trebaju riješiti arktičke države međusobnim pregovorima na bazi postojećeg međunarodnog prava".
O globalnim utjecajima na okoliš kao i posljedicama istraživanja i crpljenja nafte na Arktiku, u vrlo osjetljivom okolišu, možemo za sada samo nagađati. Možemo se jedino nadati da se neće ponoviti havarije koje se nedavno dogodile u Meksičkom zaljevu.
Poticaji za kupnju električnih automobila na Havajima
12.09.2010
Američka država Havaji poznata je širom svijeta po svojim prirodnim ljepotama, izraženoj duhovnosti i zanimljivoj kulturi te je često zamišljana kao otočje za idilični bijeg od stvarnosti. Međutim, Havaji su i otočje na kojem su električni automobili našli svoju primjenu, što zbog male veličine otoka, što zbog visoke ekološke svijesti i povezanosti sa prirodom. Državni poticaji tome su dodatno pridonijeli.
Na konferenciji "Asia Pacific Clean Energy Summit and Expo", država Havaji potpisala je partnerski sporazum sa kompanijom Nissan Amerika, kako bi promovirala i ohrabrila nabavku električnih automobila za stanovnike otoka. Sporazum obuhvaća razvoj infrastrukture potrebne za "punjenje" električnih automobila diljem otočja. Uz to, na model automobila 2011 Nissan Leaf biti će odobreni porezni krediti u visini 4.500,00 američkih dolara. Stanovnici Havaja moći će se prijaviti i za dodatnih 500 $ poreznog kredita za pokrivanje troškova instalacije kućne stanice za napajanje električkih automobila. Ukupno, državni i federalni poticaji iznose oko 12.500 $, što će zainteresiranim kupcima 2011 Nissan Leafa sniziti cijenu automobila na 20.780,00 $. Nedugo nakon objavljivanja ovog sporazuma, tvrtka "Coda Automotive" pridružila se se "Havajskom klubu električnih automobila", sa najavom o prodaji novog modela Coda Sedan na Havajima tijekom trećeg kvartala 2011 godine.
Država Havaji već je uložila značajna sredstva u izgradnju infrastrukturu za punjenje električnih automobila, kao i na sporazume sa južnokorejskim proizvođačima CT&T koji se odnose na izgradnju tvornice električnih automobila na otočju.