Nafta zaustavljena, posljedice nesagledive

03.08.2010

Eksplozija naftne platforme "Deepwater Horizon" dogodila se 20. travnja 2010. Pri eksploziji naftne platforme poginulo je 11 ljudi, a stradalo još 17. Dubokomorska bušotina koja se nalazi na svega 80 km udaljenosti od savezne američke države Louisiana pretrpjela je oštećenje i na dubini od 1500 metara počela je istjecati nafta.

Američka vlada i javnost digli su se na noge i uskoro se vijest o najvećoj ekološkoj nesreći u američkoj povijesti proširila svijetom. Istjecanje su stručnjaci British Petroleuma, koji crpi naftu iz te bušotine, pokušali zaustaviti pomoću robotskih podmornica, ali bezuspješno.

Naftna mrlja koja se počela širiti Meksičkim zaljevom nošena morskim strujama uskoro stiže na obale saveznih država Louisiana i Mississippi, gdje proglašavaju izvanredno stanje. Američka vojska uskoro šalje opremu i avione sa sredstvima koja bi trebala neutralizirati naftnu mrlju, koja se širi u smjeru Louisiane i Floride. Američki tajnik obrane Robert Gates dao je nalog za upućivanje dva velika transportna aviona tipa Hercules C-130 iz kojih će u more biti izbačene kemikalije koje bi trebale "neutralizirati" naftnu mrlju. Američka mornarica postavlja plutajuće barijere u dužini 18 kilometara koje bi trebale zaustaviti širenje nafte prema močvarnim područjima Louisiane.

Ekolozi i biolozi protestiraju protiv upotrebe koreksita za razlaganje naftne mrlja na površini oceana. Nafta se na taj način samo dispergira na sitnije kapljice i sa površine tone u dublje dijelove oceana. Polako svi počinju shvaćati da nitko nema riješenje za situaciju i da British Petroleum nije spreman za efikasno rješavanje ovakve krizne situacije.

Uskoro izvanredno stanje proglašavaju i Alabama i Florida. Zbog prijetnje močvarnim ekosustavima, turizmu, proizvodnji hrane, marikulturi i sportskom ribolovu, stanovništvo je zabrinuto, ekološki aktivisti su na nogama, a znanstvenici procjenjuju štete, sadašnje i buduće.
Američki predsjednik Barak Obama vrši pritisak na British Petroleum u cilju da se kriza što prije riješi. Osobno tri puta dolazi na pogođena područja i razgovara sa stanovništvom, te izjavljuje da British Petroleum mora snositi odgovornost za ovu nesreću.

Prve procjene istekle količine nafte stižu sa Sveučilišta na Floridi. Procijenjeno je da je isteklo oko 9 milijuna galona nafte. Obalna straža tvrdi da je ta brojka pretjerana i da je količina istekle nafte oko 1,6 milijuna galona. Dnevno iz bušotine iscuri oko 5000 galona nafte. Uzrok eksplozije još je uvijek nepoznat. Iz British Petroleuma stiže priopćenje da će posljedcie po okoliš biti "vrlo vrlo male". Početkom svibnja, naftna mrlja ima površinu veću od 10 000 kvadratnih kilometara.

Podvodno zvono od četiri sloja izrađeno od betona i čelika, teško oko 100 tona, sljedeći je pokušaj koji bi trebao spriječiti daljnje izlijevanje sirove nafte. Zvono je spušteno u ocean 8. svibnja na dubinu od 1,6 kilometara pomoću podvodnih robota, prenosi Reuters. Međutim i ova intervencija pokazuje se bezuspješna i istjecanje nafte se nastavlja.

British Petroleum koji već ima ogromne financijske gubitke koji iz sata u sat postaju sve veći zbog izlijevanja ogromnih količina nafte, odšteta, tužbi i troškova sanacije šteta u okolišu. Tvrta doživljava još jedan udarac kad agencija za procjenu kreditnog rejtinga snizuje ocjenu njezine kreditne sposobnosti na negativnu.

Sljedeći plan za zaustavljanje istjecanja nafte je ispumpavanje nafte na površinu. Sanacija se izvodi pomoću robotiziranih podmornica koji ubrizgavaju u bušotinu teške fluide, a zatim bi se bušotina trebala zacementirati, kratko je i nejasno objašnjenje. British Petroleum odlučuje pokrenuti desetogodišnji program istraživanja posljedica istjecanja nafte za koji je kompanija izdvojila 500 milijuna dolara. Američka vlada i dalje vrši pritisak na naftnog diva.

Više od 114 000 zahtjeva za odštetu, teških preko 200 milijuna dolara zbog gubitka primanja upućenih od ribara, poduzeća te lokalnog stanovništva iz četiri savezne države pogođene ovom krizom stiže na adresu British Petroleuma. Kompanija je u proteklom tromjesečju poslovala s neto gubitkom od čak 17,2 milijarde dolara, dok je u istom razdoblju prošle godine bilježila dobit od 4,39 milijardi dolara. Troškovi povezani sa izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu dosad su dosegnuli ogromnih 32,2 milijarde dolara.

British Petroleum je objavio i kako će izvršni direktor kompanije Tony Hayward napustiti tu dužnost 1. listopada ove godine, a zamijenit će ga Robert Dudley. Hayward je bio suočen s oštrim kritikama zbog načina na koji je British Petroleum rješavao problem s bušotinom "Deepwater Horizon".

Pripadnici međunarodne ekološke organizacije Greenpeace u znak protesta izveli su niz diverzija na benzinske postaje British Petroleuma u Londonu. Članovi organizacije na 47 od 50 crpki u središnjem Londonu u vlasništvu British Petroleuma onemogućili su njihov rad blokirajući sigurnosne prekidače. Na jednoj od crpki članovi Greenpeaca su postavili "novi" logo British Petroleuma koji pokazuje zeleni suncokret koji nestaje tonući u moru nafte.

Nakon 85 dana, istjecanje nafte u zaljev je zaustavljeno, pomoću bušenja dviju pomoćnih bušotina i postavljanja kupole kako bi se preusmjerila tekućina koja se isisava na površinu gdje se pretače u cisterne. Iz British Petroleuma nakon dva dana testiranja potvrdili su da je za sada sve u redu i da je istjecanje nafte nakon skoro tri mjeseca napokon zaustavljeno.

Bilanca ovih nemilih događaja ipak će se još morati izračunati jer su posljedice dalekosežne, a štetu nanesenu eko sustavima, stanovništvu i gospodarstvu još je nemoguće izračunati. Uzrok eksplozije koja je razorila naftnu platformu i sada je nepoznat.