Hladnjaci i zamrzivači

07.12.2008

Hladnjaci i zamrzivači su kućanski uređaji koji u svojoj unutrašnjosti zadržavaju nižu temperaturu od temperature okoline. To postižu tako da toplinu iz svoje unutrašnjosti izvlače u okolicu. Iako postoji više sustava hlađenja, najčešći način je onaj pomoću kompresora.

Dijelovi kompresorskog hladnjaka su:

1. 1. kompresor,
2. 2. kondenzator,
3. 3. tlačni ventil,
4. 4. uparivač,
5. 5. hlađeni prostor.

Put medija/hladila:

a - komprimirani medij u plinovitom stanju,
b - kondenziranje medija,
c - isparivanje medija,
d - medij u plinovitom stanju pri niskom tlaku.

Od kada su početkom dvadesetog stoljeća razvijeni i proizvedeni prvi hladnjaci, njihova se učinkovitost stalno unaprjeđuje. Na primjer, zamrzivač iz 1990. godine troši i do upola manje energije od onoga iz 1970. godine, a današnji modeli su još bolji u štednji energije. Osim toga, ekološka svijest je utjecala i na izbor plinova koji se koriste za rad hladnjaka, pa se danas koriste hladioci koji su manje štetni za okoliš i ne oštećuju ozonski omotač.

U hrvatskim kućanstvima susreću se različite izvedbe hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija. Izvedbe se razlikuju u tehničkim karakteristikama i veličini. Pri kupovini novog uređaja svakako ne treba pretjerivati s veličinom jer ako je uređaj prevelik sasvim sigurno troši previše energije. Pravilnim korištenjem moguće je još više utjecati na potrošnju, pa time uštedjeti i novac.

Smještaj i održavanje

Prilikom smještanja hladnjaka u prostor potrebno je voditi brigu da ne bude u pretjeranoj blizini izvora topline ili da nije direktno izložen suncu jer će to povećavati vrijeme rada kompresora potrebno da se postigne zadana temperatura. Dakako, što je temperatura prostora u kojem se hladnjak nalazi veća, rashladni agregat će trošiti veću količinu energije da rashladi unutarnji prostor. Povećanje temperature okolice hladnjaka za samo jedan stupanj znači i povećanje potrošnje električne energije čak za oko 5%!

Također, važno je izbjegavati postavljanje hladnjaka u uske prostore. Hladnjak se u prostoru mora postaviti prema uputama proizvođača tj. mora imati barem 5 cm razmaka od zidova ili drugih uređaja. Na ovaj način smanjuje se nakupljanje prašine iza uređaja i temperatura u njegovoj okolici.

Hladnjak i zamrzivač je poželjno čistiti svaka dva mjeseca. Iza i ispod hladnjaka se nalaze metalne cijevi, obično crne boje. Njihova uloga je da prenose toplinu iz unutrašnjosti uređaja u okolicu. Vrlo često su prekrivene prašinom koja se ponaša kao izolator, pa hladnjak mora raditi mnogo više kako bi održavao potrebnu temperaturu, a time se povećava njegova potrošnja. Metalne šipke je najbolje čistiti usisavačem ili četkom za prašinu. Pri tome je dobro isključiti hladnjak iz struje.

Energetski učinkovita uporaba

Namirnice se spremaju u hladnjak tako da se ostavlja mali razmak između njih, te između njih i stjenke hladnjaka. Ovakav način spremanja spriječiti će kvarenje namirnica jer hladan zrak može doći do svih namirnica unutar uređaja. Također, vlaga nastala isparavanjem iz spremljene hrane i tekućina kondenzira se na unutrašnjim stijenkama i stvara zaleđeni sloj. Taj sloj leda povećava potrošnju električne energiju hladnjaka sprečavajući pravilnu cirkulaciju hladnog zraka u unutrašnjosti uređaja. Odmrzavanje je potrebno nakon što sloj leda prijeđe debljinu od 3 do 5 mm. Moderni hladnjaci imaju opciju samo-odmrzavanja. Korisno je sve spremljene tekućine (sokovi, juhe itd.) držati zaklopljenima kako bi se usporilo isparavanje i stvaranje leda. Također, hranu je prije spremanja u hladnjak odnosno ledenicu potrebno prvo ohladiti i spremiti u više manjih kutija jer će se na taj način smanjiti isparavanje i vrijeme potrebno za hlađenje.

Ako hladnjak ima mogućnost štednog režima rada dobro ga je i koristiti, u protivnom termostat treba postaviti otprilike na 4 - 5 °C u hladnjaku i na -18 °C u zamrzivaču. Kod dužih izbivanja iz kuće, termostat hladnjaka se treba postaviti na par stupnjeva višu temperaturu ili u potpunosti isprazniti i isključiti i hladnjak i ledenicu.

Predugo držanje hladnjaka otvorenim prilikom odabira namirnica povećat će potrošnju energije. Prilikom svakog otvaranja vrata hladnjaka temperatura unutar uređaja može porasti i do 8 °C. Korisno je prvo razmisliti o tome što se želi uzeti iz hladnjaka, a tek onda ga otvoriti. Što su vrata duže otvorena, više hladnog zraka se izgubi te rashladni uređaj mora duže raditi kako bi ponovo snizio temperaturu. Kod starijih modela koji su dugi niz godina u upotrebi dobro je provjeriti da li guma na vratima još uvijek dobro brtvi. To se najjednostavnije provjerava s komadićem papira koji stavimo između uređaja i vrata, i tada ih zatvorimo. Ako papirić uspijemo lako izvući s dva prsta ili ako on sam ispadne, to znači da je vrijeme da zamijenimo gumene brtve na vratima. To obično iziskuje vrlo malo ulaganje koje može spasiti i uređaj i namirnice. Pozitivno je imati naviku provjeravanja da li su vrata dobro zatvorena. Novi hladnjaci upozoravaju zvučnim signalima u slučaju da su vrata dulje vremena otvorena.

Prilikom zamjene starog hladnjaka novim, potrebno je uzeti u obzir i energetske karakteristike budućeg uređaja. Uvjeti kao što su dizajn ili "što veći to bolji" ne smiju biti presudni prilikom odabira novog hladnjaka, zamrzivača ili bilo kojeg drugog električnog uređaja.

Potrebno je imati na umu da će racionalno korištenje povećati životni vijek hladnjaka koji iznosi otprilike 15-20 godina!

(1) "Priručnik za energetske savjetnike", Grupa autora, UNDP Hrvatska, 2007.
(2) Zbirka informacijskih listi "Za učinkovito rabo energije", Gradbeni inštitut ZRMK, Agencija RS za energetsko učinkovitost, Ministarstvo za gospodarske dejavnosti.