Štednjaci i pećnice

03.06.2005

Velik dio hrane koja se tijekom dana konzumira termički je obrađena (kuhana, pečena i sl.). Štednjak je osnovni kućanski aparat namijenjen za pripremu hrane. On se u osnovi sastoji od grijaćih ploča i pećnice. Danas je sve popularniji trend da se odvojeno kupuju grijaće ploče i pećnice koje se onda i odvojeno ugrađuju u kuhinjski namještaj. Posebno popularna je staklokeramička grijaća ploča koja ima oko 20 do 25% manju potrošnju električne energije u odnosu na klasične električne grijače ploče.

Ipak, najbolje iskorištenje ulazne energije je kod plinskih kuhala, čak više od 90%. Ako se k tome još pridodaju gubici u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije onda su plinski štednjaci višestruko isplativiji od električnih. Kao što ćemo naglasiti više puta, korištenje električne energije za zagrijavanje vode (kuhanje, pranje, i sl.) isto kao i za grijanje prostora najmanje je energetski učinkovito zbog navedenih gubitaka. Uz sve navedeno, plinski štednjaci se mogu koristiti i za vrijeme nestanaka električne energije, pa ih to čini povoljnijima za područja u kojima se često događaju prekidi u napajanju.

Međutim, potrebno je naglasiti da su električni štednjaci uglavnom jednostavniji za održavanje od plinskih štednjaka. Također, ne smije se zanemariti ni činjenica da kod električnih štednjaka ne postoji opasnost od istjecanja plina, pa nema ni opasnosti od eksplozije.

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na moderne grijaće ploče i pećnice tj. štednjake općenito su:

• što kraće vrijeme postizanja maksimalne temperature,
• što manja akumulirana toplina po prestanku rada (isključivanju),
• što finija regulacija,
• dobra energetska učinkovitost,
• što veća pouzdanost (malo kvarova),
• lako održavanje.

Indukcijske grijače ploče su vizualno slične klasičnim staklokeramičkim pločama, ali ih svakako treba razlikovati jer indukcijsko zagrijavanje predstavlja novi način korištenja električne energije u kuhanju. Ono od samih početaka privlači mnogo poklonika jer posebnim načinom rada omogućava iznimno kratko vrijeme zagrijavanja te brze reakcije na svaku promjenu stupnja snage rada.

Naime, na indukcijskim pločama toplina se razvija u dnu same posude, a ne na ploči za kuhanje, pa je samim time i zagrijavanje sadržaja u posudi mnogo brže. Potrebno je naglasiti da indukcijske ploče za kuhanje zahtijevaju posebno posuđe s kojim ploča može zatvoriti magnetski krug. Međutim, na vrlo jednostavan način može se isprobati da li se i postojeće posuđe može koristiti na indukcijskim pločama: ako se mali magnet prihvati na dno posude, ona se može bez problema upotrijebiti na indukcijskoj ploči.

Upravo zbog te karakteristike posuđa i ploče, odnosno njihove mogućnosti zatvaranja magnetskog kruga i stvaranja topline u dnu posude za kuhanje, a ne na ploči za kuhanje, vrijeme hlađenja nakon kuhanja je iznimno kratko. Kako se magnetski krug zatvara kroz ploču i posudu za kuhanje, nema nepotrebnog zagrijavanja dijelova ploče na kojima se ne nalazi posuda, zbog čega se indukcijsko kuhanje naziva i "hladno" kuhanje. Budući da se tijekom rada sama staklokeramička površina ne zagrijava, postupak čišćenja ploče iznimno je lagan jer ne dolazi do zagorijevanja. Jedina mana indukcijskih ploča je njihova još uvijek relativno visoka cijena.

Pozitivna navika da se grijaća ploča ili pećnica ugasi odmah nakon korištenja korisna je zbog uštede dijela energije. Ipak bitno je naglasiti da se grijaća ploča ili pećnica može isključivati i prije završetka korištenja jer se koristi toplina akumulirana u ploči ili pećnici.

I prilikom kuhanja dobro je planirati unaprijed te izabrati pravu veličinu posude za kuhanje. Naime, bitno više energije se utroši za pripremu male količine hrane u neprimjereno velikoj posudi nego u odgovarajućoj manjoj posudi. Prilikom kuhanja pametno je koristiti što je moguće manje vode jer će namirnice biti jednako kuhane u malo ili puno vode. Manje vode u posudi znači i skraćivanje vremena kuhanja, a time i potrošnje energije. Također, korisno i poželjno je korištenje poklopca za posude jer tako toplina sporije izlazi iz posude te se hrana kuha brže i povećava se iskoristivost proizvedene topline čak i do četiri puta u odnosu kad se ne koristi poklopac. Kad voda u posudi proključa pametno je smanjiti dovod energije na primjerenu razinu na kojoj će voda i dalje ključati. Potrebno je truditi se čim manje otvarati pećnicu ili podizati poklopac s posude prilikom kuhanja jer se na taj način nepotrebno rasipa energija.

Grijaće ploče i pećnice potrebno je redovito čistiti jer se na taj održava higijena ali i smanjuju gubici prijelaza topline. Moderne pećnice imaju programe samočišćenja, pri čemu se prljavština otklanja pri vrlo visokim temperaturama. Manje će se energije potrošiti ukoliko se program samočišćenja pokrene dok je pećnica još vruća, dakle neposredno nakon pečenja.

Dakle, uz pravilan izbor štednjaka odnosno grijaće ploče i pećnice ključno je i odgovorno ponašanje prilikom upotrebe.

Mikrovalna pećnica je danas sve češći aparat i u hrvatskim kućanstvima. Koristi se za odmrzavanje, podgrijavanje ili čak i kuhanje manje količine hrane. U tzv. kombiniranim mikrovalnim pećnicama (imaju ugrađen infracrveni grijač) hrana se može i peći. Osnovna prednost korištenja mikrovalnih pećnica leži u brzini pripreme hrane i s tim u vezi manje potrošnje energije. Posebice u mladim kućanstvima mikrovalna pećnica je omiljena zbog mogućnosti brzog podgrijavanja dječje hrane. Prilikom postavljanja mikrovalne pećnice potrebno je voditi računa o tome da oko nje ima dovoljno prostora za kruženje zraka. Mikrovalne pećnice s mogućnošću odabira temperature, odnosno snage, štedljivije su i korisnije od običnih jer nije uvijek potrebna maksimalna snaga koju pećnica može dati. Odmrzavanja hrane u mikrovalnoj pećnici je potreba koja se može potpuno eliminirati uz malo planiranja prilikom kuhanja.

Iako se u urbanim modernim kućanstvima uglavnom ne koriste, u seoskim domaćinstvima štednjaci na drva još uvijek se često koriste za pripremu hrane, a istovremeno i za grijanje prostora. Njihova glavna prednost je korištenje drveta kao energenta u krajevima bogatim drvetom što znači manje izdatke za energiju. Krušne peći na drva tradicionalan su način pečenja kruha, i ostalih jela iz pećnice, i tako pripremljena hrana ima posebnu čar i kvalitetu. Danas se drvo i drveni ostaci kao energenti sve više vraćaju u trend, uglavnom pod zajedničkim imenom biomasa, ali treba imati na umu sljedeće:

• biomasa je obnovljiv izvor energije samo ako se sa šumom od kuda potječe gospodari održivo,
• kvaliteta i vlažnost drveta utječe na njegovo korištenje kao energenta,
• peći i štednjaci na drva su efikasni ako imaju kvalitetno izvedeno izgaranje drveta i iskorištavanje topline (ložište, iskorištavanje otpadne topline, kombinacija zagrijavanja vode za sanitarne potrebe i grijanja prostora, veća termalna masa, pravilno odvođenje dimnih plinova,...).

Problem s korištenjem drveta za kuhanje može se javiti u ljeti kada nam nije potrebna dodatna toplina u prostoru. Osim toga, kuhanje na drva nije pogodno za pripremu brzih obroka ili podgrijavanje. Održavanje je zahtjevnije nego kod plinskih ili električnih pećnica zbog dobave drveta i čišćenja pepela.

Imajući na umu navedeno, prilikom nabave štednjaka dobro je držati se ovih savjeta:

• ako u kućanstvu imamo priključak za gradski plin, prednost treba dati plinskom štednjaku, zbog najbolje iskoristivosti,
• od električnih štednjaka, iako je najskuplji, indukcijski je energetski najučinkovitiji, što znači da će se kroz uštede u troškovima za energiju povratiti veće početno ulaganje,
• štednjak sa staklokeramičkom grijaćom pločom manje je učinkovit od indukcijskog, ali troši 20-25% manje struje u odnosu na klasični električni štednjak,
• štednjak na drva je dobar izbor u krajevima bogatim drvetom ili biomasom, i u zimi kada se može koristiti kao podrška grijanju prostora i potrošne tople vode.

Izvori:

(1) "Priručnik za energetske savjetnike", Grupa autora, UNDP Hrvatska, 2007.
(2) Zbirka informacijskih listi "Za učinkovito rabo energije", Gradbeni inštitut ZRMK, Agencija RS za energetsko učinkovitost, Ministarstvo za gospodarske dejavnosti.