Nuklearna energija
|
Nuklearne elektrane su objekti u kojima je čovjek prvi put u povijesti neposredno iskoristio energiju atomskih jezgara za proizvodnju toplinske i električne energije. Posredno korištenje nuklearne energije, odnosno energije fuzije atoma vodika na suncu, osnov je gotovo cjelokupne energije koja je kroz povijest bila dostupna čovječanstvu (mala iznimka je geotermalna energije iz Zemljine kore).
Nuklearne elektrane su u proteklih 50 godina prešle dugi put od prototipnih postrojenja do zrelih elektroenergetskih objekata. U svijetu je danas u pogonu 441 nuklearnih elektrana ukupne snage 356 GW koje godišnje proizvode oko 2600 TWh električne energije (što je 173 puta više od potrošnje električne energije u Hrvatskoj u prošloj godini). Nakon zastoja u gradnji nuklearnih elektrana u proteklom razdoblju, sve analize eksperata i međunarodnih organizacija upućuju na neophodnost nastavka razvoja i gradnje nuklearnih elektrana u velikom broju zemalja. Iscrpljenje zaliha i sve izrazitije poskupljenje fosilnih goriva (pogotovo plina) s jedne i nemogućnost udovoljenja zahtjevu sigurne opskrbe potrošača s obnovljivim izvorima energije s druge strane daju u narednim desetljećima nuklearnoj energetici posebni značaj.
Posebna je vrijednost nuklearnih elektrana u činjenici što proizvode energiju bez emisija ugljičnog dioksida čime bi mogle omogućiti Hrvatskoj da ispuni preuzete obveze iz Kyoto protokola. Za Hrvatsku je potencijalno korištenje nuklearne energije već u bližoj budućnosti od posebnog značaja zbog manjka vlastitih energetskih resursa, nesigurnoj dobavi i nepredvidljivoj cijeni prirodnog plina, ograničenja gradnje termoelektrana na ugljen zbog emisija stakleničkih plinova kao i zbog činjenice da su mogućnosti podmirenja porasta konzuma (potrošnje) gradnjom elektrana na obnovljive izvore energije vrlo ograničene.
