Trendovi spoznaja srednjoškolske populacije o nuklearnim elektranama

19.11.2005

Tehnički muzej u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom organizira posjete Nuklearnoj elektrani Krško za srednjoškolsku populaciju još od 1989. te provodi njihovo anketiranje. Velika većina anketiranih je učenika iz desetak srednjih škola iz Zagreba i okolice. Učenici su anketni listić ispunjavali nakon prikazivanja filma o nuklearnoj energiji, a uoči posjeta NE Krško. Ankete su sustavno provođene tijekom razdoblja od 2000. do 2004. godine, a razmotreni su trendovi u percepciji u promatranu razdoblju tijekom kojeg su anketna pitanja ostala nepromijenjena.

Pitanja pokrivaju različita područja koja na neki način imaju veze s primjenom nuklearne energije u mirotvorne svrhe. Neka od njih su: sadašnjost i budućnost energetskih izvora, prihvatljivost različitih vrsta elektrana, zaštita okoliša i globalno zatopljenje, radioaktivnost, pitanje radioaktivnog otpada, nuklearne elektrane, informacije u javnosti. Tako širok spektar područja odabran je kako bi se naglasila ona pitanja koja najviše zabrinjavaju javnost te uložili dodatni napori za širenje istine o nuklearnoj energiji u javnosti. Također, ova vrsta javnog ispitivanja izvor je relevantnih spoznaja o mišljenju mlađe generacije o nuklearnoj energiji i njezinu budućem razvoju. Svake godine ispitano je preko petsto učenika od čega u prosjeku 55% gimnazijalaca, 35% učenika tehničkih škola i 10% učenika ostalih srednjih škola.

Polovina ispitanika ustaljena je mišljenja da Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama prirodnog plina za svoje potrebe. Stav je ispitanika da ostalih energenata nema dovoljno u Hrvatskoj. Pritom je primjetan trend opadanja za naftu tijekom anketnog razdoblja, dok je u prosjeku nepromjenjiv za prirodni plin, ugljen i uran. S druge strane, prema mišljenju stručnjaka, naša zemlja energetski je siromašna i nema dovoljno energetskih izvora za svoje potrebe (urana nema uopće!). Iz odgovora se vidi nedovoljno dobra upućenost učenika o raspoloživosti energetskih izvora u Hrvatskoj.

Učenici su mišljenja da će energetske tehnologije budućnosti biti uporaba energije fisije i fuzije te energija sunca i vjetra. Uočljiva je ustaljenost uvjerenja (nema promjene trenda) za korištenje hidroenergije i energije sunca i vjetra, a nasuprot tome, blago uzlazni trend za nuklearnu tehnologiju i smanjeni trend za iskorištavanje energije valova, kao tehnologija za proizvodnju energije nakon što se iscrpu rezerve ugljena.

Za oko 60% ispitanika, s primjetnim uzlaznim trendom, prihvatljiva je izgradnja nuklearnih elektrana sa svrhom smanjenja emisija ugljičnog dioksida iz energetskog sektora. Zamjetan je i relativno veliki udio ispitanika (oko 20%) koji nemaju stav spram ovog pitanja što opućuje na potrebu za daljnjom edukacijom.

Na najvažnije pitanje u anketi o stajalištu učenika o nuklearnim elektranama više od dvije trećine izrazilo je pozitivan stav. Važno je zapaziti kako iz godine u godinu postoji sve pozitivnije stajalište učenika srednjih škola o nuklearnim elektranama.

Učenici koji su iskazali pozitivno stajalište o nuklearnim elektranama temelje ga uglavnom na činjenici (njih oko 65%) da nuklearne elektrane manje onečišćuju okoliš u odnosu na elektrane na fosilna goriva. Nema značajne promjene trenda tijekom razdoblja od 2000. do 2004. godine. Ispitanici koji su iskazali negativno stajalište temelje ga uglavnom na činjenicama da su nuklearne elektrane povezane s negativnom asocijacijom i osjećajem (njih oko 25%) te na informacijama prisutnim u javnosti (njih oko 20%). Također, relativno je velik broj (oko 15%) onih koji pogrešno smatraju da nuklearna elektrana može eksplodirati kao nuklearna bomba.

Na pitanje je li nužno izgraditi odlagalište radioaktivnog otpada u RH učenici su iskazali veliku i manje više nepromjenjivu odbojnost (u prosjeku oko 60%). Inače, zbog visokog stupnja ispunjenosti spremišta nisko i srednjeaktivnog otpada na lokaciji NE Krško bit će u skoroj budućnosti potrebno izgraditi odlagalište za tu vrstu otpada u Sloveniji ili u Hrvatskoj. U Sloveniji je čak osam općina iskazalo interes za izgradnju na njihovoj lokaciji, dok u Hrvatskoj nema zainteresiranih.

Igor Vuković
19.11.2005.